Pitanja i Odgovori

Esselamu Aleikum

U ovome dijelu cu inshAllah postirati pitanja i odgovore od nase brace i sestara, od kojih se mozemo i mi okoristiti. Makar znam da ja mogu i nauciti o nasoj vjeri kroz kratka pitanja i odgovore. Ako neko ima neku primjedbu ili prijedlog, nek se javi.

OBAVJESTENJE: Sve fetve su preuzete sa povjerljivih Daw'etskih internet stranica. Nijedna od ovih fetwa sa ili bez potpisa nije napisana od mene. Ako neko u bilo kojem slucaju ima sumnju u nesto nek mi se javi mogu vam dati stranicu odakle su ove fetwe prenesene.

Hvala na razumjevanju,

weselam

OBAVJESTENJE: Doslo je do problema tako da cu pokusati da postavim sve nazad sto prije mognem.

Hvala na razumjevanju.

--------------------------------------------------------------------------




Pitanje: Da li je dozvoljeno slikanje u islamu?

Odgovor: Zahvala pripada Allahu, neka su salavat i selam na Poslanika, s.a.v.s.

Dvije su vrste slikanja: slikanje rukom i slikanje aparatom.

Slikanje rukom je zabranjeno, pa čak i jedan od velikih grijeha, jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s., prokleo onoga ko to čini. Nema razlike između okolnosti da slika bude zasjenjena ili bez zasjenjivanja, i to prema prihvatljivijem mišljenu zbog općenitosti hadisa.

Ukoliko slika prikazuje tijelo, ovakvo slikanje je zabranjeno. Ibnul-Arebi el-Maliki navodi konsenzus učenjaka o tome. (Fethul-Bari, 10/38) Ovdje se izuzimaju lutkice bez ocrtanih likova (očiju, nosa, usta i sl.) Od Aiše, radijallahu anhu, prenosi se da je rekla: ''Igrala sam se lutkicama kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., i imala prijateljice koje su se sa mnom igrale.'' (El-Buhari, 5779; Muslim, 344)

Druga vrsta: Da slika ne bude utjelovljena, već da bude utiskana na nečemu.

Slikanje se u savremenom dobu obavlja na dva načina:

Prvo: Slikanje koje nema prizor, oličenje i utjelovljenje, kao npr. video-zapis (digitalni aparati i kamere) bez izrade na papiru. Ovakvo slikanje se apsolutno ne može staviti pod propis zabrane. Zato su ovakvo slikanje dozvolili učenjaci koji zabranjuju slikanje fotoaparatom i izradu slika na papiru. Rekli su da nema smetnje za ovakve (digitalne) slike. Također je rečeno: Da li je dozvoljeno snimanje predavanja koja se obavljaju u džamijama, a mišljenje glasi: Takav postupak možda može unijeti pometnju među klanjače i možda sam prizor ne bude odgovarajući i sl., ali za to nema smetnje. (Eš-Šerhul-mumti'a, 2/197-199; Ibn Usejmin)

Ustvari, ovakve slike prikazane na ekranima su sa šerijatskog aspekta nestvarne. (Ahkamut-tasvir, Ahmed ibn Alijj, 65-67)

Drugo: Slikanje sa izradom slika na papirima. Pitanje slikanja aparatima je predmet razilaženja učenjaka u zadnjim generacijama, neki ga dozvoljavaju, a neki zabranjuju. Sigurnije je sustegnuti se od takvog slikanja, jer u najmanju ruku spada u sumnjive stvari, a ko ih se bude čuvao, očuvat će svoju vjeru i čast. Međutim, ukoliko bi postojala potreba za slikanjem, kao što je lična karta i sl., onda nema smetnje, jer potreba odbacuje sumnju, a šteta se nije ostvarila primjenom ove sumnjive stvari, tako da potreba odbacuje svaki vid štete


Međutim, treba sagledati i sljedeće: Kada čovjek želi da slika na dozvoljen način, treba imati u vidu pravila i cilj. Ukoliko bude slikao nešto što je zabranjeno, onda je i takvo slikanje zabranjeno. Ukoliko ima za cilj slikati nešto što je obavezno, onda je i takvo slikanje obavezno. Nekada je slikanje obavezno, a posebno je to vezano za video-zapise. Kada bismo vidjeli čovjeka kako radi neki zločin vezano za kršenje prava ljudi, kao npr. da ukrade ili ubije i sl., i ne bismo mogli drugačije dokazati taj zločin osim slikanjem, slikanje tada postaje obavezno, zato što sredstva poprimaju propise ciljeva. Ukoliko bismo uslikali određenu osobu kako bismo ukazali na njen identitet bojeći se da neko drugi ne bude optužen za taj zločin, također, za to ne bi bilo smetnje, pa čak se to i traži. Ukoliko bismo nešto uslikali radi igre, zabave i naslade, onda je to haram bez imalo sumnje. (Eš-Šerhul-mumti'a, 2/197-199)

Propisi o zadržavanju slika:


1. Da bude okačena tako da joj se pridaje respekt i veliča se, kao što su slike kraljeva, velikana, ministara, naučnika i sl., ovo je zabranjeno jer predstavlja jednu vrstu pretjerivanja prema stvorenjima.

2. Da bude okačena radi prisjećanja, kao kada se okače slike prijatelja, rodbine i sl. Ovo je, također, zabranjeno zbog hadisa koji se navodi u Sahihul-Buhariju, a prenosi ga Ebu Talha koji kaže da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ''Meleki ne ulaze u kuću u kojoj ima pas ili slika.'' (Muslim, 3104)

3. Da slika bude omražena (ne pridaje joj se pažnja), kao što su slike na tepisima i jastucima. Imam En-Nevevi od velike većine učenjaka iz reda ashaba i tabiina prenosi njihovu dozvoljenost.

4. Da slike budu toliko proširene i u upotrebi da je iskušanost njima postala generalnom i teško ih je ukloniti, kao što su slike na novcu i dr., čime je danas iskušan islamski ummet. Očituje se da nema smetnje za ovo, ukoliko se ovakve slike nađu u rukama bez posebne namjere i cilja. Allah najbolje zna.

Odgovara: Emir Demir, prof.

Pitanje: Koliko rekata ima teravih-namaz, osam ili dvadeset?


Odgovor: Zahvala pripada Allahu, neka su salavat i selam na Poslanika, s.a.v.s.

Ne smatramo da musliman sa pitanjima idžtihada, na koja odgovaraju učenjaci, treba praviti razdor i smutnje među muslimanima.

Šejh Ibn Usejmin, Allah mu se smilovao, kada govori o pitanju onoga koji klanja sa imamom deset rekata, a zatim sjedne čekajući vitr, ne upotpunjujući sve rekate teravih-namaza sa imamom, kaže:

''Mnogo nas rastužuje da u muslimanskom ummetu nađemo ljude koji se spore oko pitanja u kojima je prihvatljivo razilaženje, pa tako razilaženje u tim pitanjima učinimo povodom za razilaženje srca. Razilaženje u ovom ummetu bilo je još u doba ashaba, ali i pored toga njihova srca bila su jedinstvena.''

Obaveza je omladini, posebno, i svim onima koji se pridržavaju vjere da budu zajedno, jer imaju neprijatelje koji jedva čekaju da im zadaju nedaće.'' (Eš-Šerhu el-mumti'a, 4/335.)

U ovom pitanju pretjerale su dvije skupine. Prva je negirala postupak onoj koja obavlja više od jedanaest rekata smatrajući to novotarijom, a druga je negirala onima koji su se ograničili na jedanaest rekata rekavši: ''Suprotstavili su se konsenzusu učenjaka.''

Poslušajmo uputu cijenjenog šejha Ibn Usejmina, Allah mu se smilovao, kada kaže:

''Ne treba da pretjerujemo ili da budemo nemarni. Neki ljudi pretjeruju u pridržavanju za sunnet u pogledu broja (rekata), govoreći: 'Nije dozvoljeno dodavati na broj koji je već potvrđen sunnetom.'' Ovakvi najžešće kritiziraju i negiraju onome koji dodaje i kažu da je grješnik ili nepokoran.

Nema sumnje da je ovo greška. Kako takav može biti grješnik ili nepokoran, a poznato je da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitan o noćnom namazu, pa je rekao: ''Dva po dva rekata'', ne precizirajući tačan broj?! Poznato je da onaj ko ga je pitao o noćnom namazu nije poznavao broj rekata teravije, jer onaj koji ne poznaje način obavljanja, preče je da ne zna broj rekata. Ovakav nije služio Poslaniku, s.a.v.s., da bismo mogli reći da je znao šta se dešava unutar njegove kuće. Kada mu je Vjerovjesnik, s.a.v.s., pojasnio način obavljanja namaza, bez određivanja posebnog broja rekata, onda se zna da ovo pitanje podnosi više opcija i da čovjek ima pravo da klanja stotinu rekata ili da obavi vitr sa jednim rekatom.

Poslanikove, s.a.v.s., riječi: ''Klanjajte onako kako ste mene vidjeli da klanjam'', nisu općenite, pa čak ni kod ovih koji zastupaju suprotno mišljenje. Zato ne obavezuju čovjeka da jedanput obavi vitr s pet rekata, nekada sa sedam, nekada sa devet. Kada bismo općenito uzeli ovu predaju, rekli bismo da nam je obaveza jedanput obaviti vitr sa pet, drugi put sa sedam, treći put sa devet itd. Zapravo, želi se istaći da trebamo klanjati kako je Poslanik, s.a.v.s., klanjao s obzirom na način klanjanja, a što se tiče broja rekata, postoji sloboda, osim ako već postoji tekst koji precizira broj rekata.

U svakom slučaju, potrebno je da čovjek ne otežava ljudima u stvari koja ima više opcija. Čak smo vidjeli među braćom, koja zatežu u ovakvim pitanjima, da imame koji klanjaju više od jedanaest rekata proglašavaju novotarima, pa čak i izlaze iz džamija, a onda gube nagradu za koju Poslanik, s.a.v.s., kaže: ''Ko klanja sa imamom sve dok imam ne završi (ne ode), bit će mu upisano klanjanje cijele noći.'' (Et-Tirmizi, 806) El-Albani, Allah mu se smilovao, kaže da je ovaj hadis sahih. Neki klanjaju deset rekata, a onda sjednu prekidajući saffove svojim sjedenjem. Nekada i pričaju i prave pometnju među klanjačima. Mi nikako ne sumnjamo da oni žele dobro i da ulažu svoj trud da dođu do propisa. Međutim, ne mora značiti da svako ko traži dobro da ga i nađe.

Druga strana je potpuno suprotna prvoj. Oni uveliko prekoravaju one koji se zadrže na jedanaest rekata, govoreći da su izašli iz konsenzusa učenjaka i argumentirajući ajetom: ''Ko se suprotstavlja Poslaniku, s.a.v.s., nakon što mu je jasna uputa došla i slijedi put koji nije put vjernika, mi ćemo ga prepustiti onome za čime je krenuo, a ružno li je to ishodište.'' Oni ne znaju osim za dvadeset tri rekata, a zatim žestoko počnu nijekati i negirati, što je također greška.'' (Eš-Šerhul-mumti'a, 4/73-75)

Dokaz kojim su argumentirali oni koji zastupaju da nije dozvoljeno dodavati išta od rekata teravih-namaza, tj. osam rekata, je hadis Ebu Seleme b. Abdur-Rahmana koji je upitao Aišu, radijallahu anha: ''Kako je izgledao namaz Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u ramazanu?'' Odgovorila je: ''U ramazanu, a ni mimo ramazana, nije klanjao više od jedanaest rekata. Klanjao bi četiri, a nemoj pitati za njihovu ljepotu i dužinu! Klanjao bi opet četiri, pa nemoj pitati za njihovu ljepotu i dužinu! Zatim bi klanjao tri rekata. Rekla sam: 'Allahov Poslaniče, hoćeš li spavati prije nego što klanjaš vitr?' Rekao je: 'Aiša, moje oko spava, ali srce ne spava.''' (El-Buhari, 1909; Muslim, 738)

Rekli su: ''Ovaj hadis ukazuje da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustrajavao u ovom broju rekata u toku ramazana i mimo njega.''

Učenjaci su odgovorili na argumentaciju ovim hadisom, rekavši da je ovo specifičan postupak za Poslanika, s.a.v.s., te da ovakav postupak ne ukazuje na obaveznost.

Jedan od jasnih dokaza da noćni namaz, a s tim i teravih-namaz, nije ograničen određenim brojem rekata jeste i hadis Ibn Omera u kome se kaže da je neki čovjek upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s., o noćnom namazu, pa je rekao: ''Noćni namaz se klanja dva po dva rekata, a kada se neko od vas pribojava nastupanja zore, neka klanja jedan rekat vitra kao završetak za ono što je klanjao.'' (El-Buhari, 946; Muslim, 749)

Gledajući na mišljenje učenjaka i njihove pravce koji se uzimaju u obzir, očituje se da teravih-namaz ima više dopuštenih opcija i da nema smetnje da se doda više od jedanaest rekata.

Es-Serhasi (kao imam hanefijske pravne škole) kaže: ''Teravih-namaz je dvadeset rekata kod nas, mimo vitra.'' (El-Mebsut, 4/145)

Ibn Kudame kaže: ''Odabrano mišljenje kod imama Ahmeda jeste da se teravih-namaz sastoji od dvadeset rekata, a to mišljenje zastupali su Es-Sevri, Ebu Hanife, Eš-Šafii. Malik je rekao: ''Trideset šest rekata.'' (El-Mugni, 1/457)

Imam En-Nevei kaže: ''Teravih namaz je sunnet prema konsenzusu učenjaka, a naš pravac kaže da se sastoji od dvadeset rekata, sa deset selama. Dozvoljeno ga je klanjati pojedinačno i u džematu.'' (El-Medžmu', 4/31)

Ovo su pravci četverice imama u pogledu broja rekata teravih-namaza. Svi su rekli da ih ima više od jedanaest, a evo nekih od razloga koji su utjecali na njihovo mišljenje koje kaže da se može dodavati na jedanaest rekata teravih-namaza:

1. Smatrali su da hadis Aiše, radijallahu anha, ne iziskuje preciziranje i ograničavanje na spomenuti broj.

2. Od mnogih ispravnih prethodnika navodi se dodatak (El-Mugni, 3/604; El-Medžmu', 4/32).

3. Vjerovjesnik, s.a.v.s., klanjao je jedanaest rekata koje bi jako odužio i gotovo da bi ih obavljao cijelu noć. Čak u jednoj noći, u kojoj je Vjerovjesnik, s.a.v.s., klanjao teravih-namaz predvodeći svoje ashabe, završio je sa tim namazom pred samo nastupanje zore i ashabi su se pobojali da neće sehuriti. Ashabi, radijallahu anhum, voljeli su klanjati namaz iza Vjerovjesnika, s.a.v.s., i nisu ga smatrali dugim. Zato učenjaci kažu da ukoliko imam oduži namaz u ovolikoj mjeri, to bi klanjačima bilo veoma teško, pa čak bi to bio razlog da odustanu od namaza. Zato su rekli da imam treba umanjiti učenje i povećati broj rekata.

Rezime bi glasio: Onaj koji klanja jedanaest rekata, prema opisu koji se navodi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., dobro je i ispravno postupio, shodno sunnetu. Onaj ko umanji učenje, a poveća broj rekata, također je dobro postupio. Neće se negirati nijednoj od ovih skupina.

Šejhul-islam Ibn Tejmijje kaže: ''Ukoliko se teravih-namaz klanja prema mezhebu Ebu Hanife, Eš-Šafiija i Ahmeda, onda se sastoji od dvadeset rekata, ili po mezhebu imama Malika od trideset šest rekata, ili trinaest rekata, ili jedanaest rekata, takav postupak je ispravan. To je tekstom naslovio imam Ahmed zato što ne postoje šerijatski dokazi koji to ograničavaju. Tako umanjivanje i uvećavanje broja rekata treba biti shodno dužini ili kratkoći klanjanja.'' (El-Ihtijarat, str. 64)

Imam Es-Sujuti kaže: ''Sahih i hasen hadisi govore o teravih-namazu i podstiču na njega bez određivanja specifičnog broja rekata. Nije potvrđeno da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., klanjao dvadeset rekata, već je nekoliko noći klanjao (teravih) namaz čiji se broj rekata ne spominje. U četvrtoj noći zadocnio je bojeći se da ovaj namaz ne bude propisan njegovim sljedbenicima, pa ga ne budu mogli obavljati. Ibn Hadžer el-Hejsemi kaže: ''Nije potvrđeno vjerodostojno od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je klanjao dvadeset rekata, a predaja koja o tome govori veoma je slaba.'' (El-Mevsu'atu fikhijje, 37/143-145)

Poslije ovoga nemoj da tvoje čuđenje izaziva teravih-namaz od dvadeset rekata, jer su nas u tome pretekle generacije naših ispravnih prethodnika. Bilo koju opciju da odaberemo, u njoj je dobro, a Allah, azze ve dželle, najbolje zna.


Odgovara: Emir Demir, prof.

Pitanje: Kakav je propis ženinog uljepšavanja i mirisanja te izlaska van kuće u takvom stanju, npr. u školu? Da li je to dozvoljeno? I kakvo je uljepšavanje zabranjeno ženi pred drugim ženama?

Odgovor: Izlazak namirisane žene na pijace (tj. van kuće) je haram, jer se u tome ogleda smutnja. Ali ako žena uđe u svoje auto odmah i njen miris osjeti onaj kome je to dozvoljeno (njen muž ili mahremi) i izađe iz auta brzo i ne bude u njenoj okolini ljudi na putu do škole u tome nema smetnje, jer je u njenom autu (tj. autu njenoga muža) kao u svojoj kući. Također, nije dozvoljeno ženi da se osamljuje sa vozačem koji joj nije mahrem. U slučaju da žena prolazi pored muškaraca koji joj nisu mahremi (tj. pored stranaca) nije joj dozvoljeno da bude namirisana.

Spomenut ću i to da se događa da žene za vrijeme ramazana donose mirise i njima mirišu druge žene i po završetku namaza izlaze namirisane iz džamije. Kaže Allahov Poslanik, s.a.v.s.: " Ako se neka od žena namiriše, neka ne prisustvuje sa nama u džematu na jacija-namazu." Ali, nema smetnje da žene donose miris i njime mirišu džamiju.
Kada je u pitanju ženino dotjerivanje u ženskom društvu, halal je koristiti sve što je uobičajeno od dozvoljenih ukrasa, a nije dozvoljeno npr. da odjeća bude providna i da se kroz nju vidi koža, ili da odjeća bude uska i oslikava ženino tijelo, jer sve ovo je haram i potpada pod hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u kojem kaže: "Dvije vrste ljudi od stanovnika Džehennema još nisam vidio…’’ – i spomenu: ‘’…žene odjevene, a gole, koje se u hodu njišu (tj. vrcaju, uvijaju). One neće ući u Džennet, niti će osjetiti džennetski miris.


(Šejh Muhammed es-Salih el-Usejmin, '’Fetve'’, 2/834.)


Odabir i prijevod: Irfan Kasumović

Pitanje: Kakav je stav uleme u vezi s oblačenjem muslimana i imitiranjem nevjernika u tom pogledu?

Konkretno, mislim da li je u ovom vremenu preporučeno posebno oblačenje kako bi se muslimani razlikovali od jevreja i kitabija (kršćana)?

Hvala na odgovoru.

Es-sellamu alejkum!



Alejkumus-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu!!


Cijenjeni brate, što se tiče odjeće muslimana, treba da znaš da je to poglavlje veoma opširno. Najkraće što se može kazati jeste da je osnova u nošenju odjeće dozvola, tj. sve je dozvoljeno nositi osim onoga što je načelima ove vjere zabranjeno. Ova vjera zabranila je nekoliko stvari u tom poglavlju, a spomenut ćemo najpoznatije i najrasprostranjenije


1- Muškarcima je zabranjeno nošenje svile i zlata. Na to ukazuje hadis Alije, r.a., da je Poslanik jednoga dana uzeo svilu desnom rukom, zlato lijevom i kazao: ''Ovo dvoje zabranjeno je muškarcima moga ummeta.“ (Ebu Davud i dr., njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani)

2- Muškarcima je zabranjeno da oponašaju žene, a ženama je zabranjeno da oponašaju muškarce. Na to nam ukazuje hadis Ibn Abbasa, r.a., da je Poslanik prokleo muškarce koji oponašaju žene i žene koje oponašaju muškarce.“ (Tirmizi i dr., njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani)

3- Također, ova vjera zabranila je nošenj tzv. ''libasu eš-šuhra'' – odjeće kojom će se insan isticati među drugima, odjeće kojom će se uzdizati nad drugima i to će činiti da bi ljudi podizali svoje poglede prema njemu. Na to nam ukazuje hadis Ibn Omera, r.a., da je Poslanik kazao: ''Ko bude nosio libase eš-šuhrati – odjeću reputacije, Allah će ga odjenuti na Sudnjem danu takvom odjećom.“ (Ebu Davud, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani)

4- Muslimanima je zabranjeno da odjećom oponašaju nevjernike u svemu što je prepoznatljivo za njih i njihovu vjeru. Npr. da čovjek obuće odjeću koju nose popovi, i po kojoj su prepoznatljivi. Na to ukazuje poznati hadis Ibn Omer, r.a., da je Poslanik kazao: ''Ko oponaša jedan narod njemu pripada.“ (Ebu Davud i dr., njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani)


Smatram korisnim spomenuti odgovor na pitanje koje se često postavlja u ovom poglavlju: da li je nošenje hlača i kravate oponašanje nevjernika? Stalna komisija za fetve u Saudijskoj Arabiji izdala je više fetvi u kojima su pojasnili da nošenje hlača i kravate nije oponašanje nevjernika, osim ako se nosi s tim ciljem. Normalno, za hlače su uvjetovali da nisu tijesne i da ne oslikavaju stidne dijelove tijela. Nošenje hlača i kravate nije nešto što je karakteristično samo za nevjernike, niti njihovo nošenje aludira na nešto iz njihove vjere.

(Fetva br. 4257, str. 40, 24 tom


Allah najbolje zna


Odgovorio Pezić Elvedin, 29. safer 1429. h.g. / 7. 3. 2008. god.
GAZIJA is offline

Es-selamu alejkum!

Da li je ispravnije zikr obavljati nakon namaza sâm za sebe ili skupno, zatim je li dozvoljeno aminovanje za imamom, potiranje rukama i učenje Fatihe na kraju namaza?
Zbog ovih pitanja imam nedoumice, a tragajući za istinom dobijam različite odgovore, da li zbog neznanja ili politike, stoga mi, Allah vam se smilovao, pomozite ako imate znanja o tome, i ako vam nije problem i argumentirati odgovore hadisom i sl. Allah vam se smilovao, potreban mi je hitan odgovor.

ODGOVOR:

Alejkumus-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu


Cijenjeni brate, na samom početku molim Uzvišenog Allaha da nas sve skupa učvrsti na putu pridržavanja za načela ove savršene vjere. Molim Ga, subhanehu ve te’ala, da nam istinu pokaže istinom i olakša nam njeno slijeđenje i prakticiranje, a da nam neistinu pokaže neistinom i da nam omrzne njeno slijeđenje i prakticiranje. Što se tiče tvojih pitanja, odgovor na njih iziskuje poznavanje jedne veoma bitne osnove u vjeri islamu. Naime, trebaš znati da svako ko nas pozove u činjenje bilo čega i kaže da je to ibadet, obavezan je za to predočiti validan dokaz.

Islamski učenjaci u svojim knjigama spomenuli su da je osnova u ibadetima zabrana, osim onoga što je potvrđeno validnim argumentima, dok je osnova u običajima dozvola, osim onoga što je zabranjeno validnim argumentima


Govoreći o tome, kazao je šejh Abdur-Rahman ibn Nasir es-Si’di u stihovima:


و أصل في عاداتنا الإباحة حتى يجيئ صارف الإباحة

و ليس مشروعا من الأمور غير الذي في شرعنا مذكور


Prijevod stihova:


‘’Osnova u našim običajima je dozvola

sve dok ne dođe nešto što mijenja tu osnovu.

Nije propisano u našoj vjeri ništa osim onoga

na što ukazuju validni argumenti vjere.’’


Dokazi koji ukazuju na ovo pravilo:


Da je osnova u običajima dozvola, na to nam ukazuju riječi Uzvišenog Allaha: ‘’On je za vas sve što postoji na Zemlji stvorio.“

A da je osnova u ibadetima zabrana, na to nam ukazuju riječi Uzvišenog Allaha: ''Zar oni da imaju bogove koji im propisuju da vjeruju ono što Allah nije naredio?“

Također to potvrđuju riječi Allahovog Poslanika: ''Ko uvede u ovu našu vjeru ono što nije od nje, to će biti odbačeno.“ (Buharija i Muslim od Aiše, r.a.


Pojašnjenje ovog pravila


Čovjekovi postupci mogu se podijeliti u dvije skupine: ibadeti i običaji.

Što se tiče ibadeta, osnova u tom poglavlju je da ne možemo ni za jedan postupak tvrditi da je njegovo činjenje ibadet osim ako za to posjedujemo validan i jasan argument. Npr., ako bi nas neko pozvao da činimo neko djelo smatrajući to ibadetom, mi ćemo tražiti od takve osobe validan i jasan dokaz, ako nam spomene validan argument za to, mi ćemo to činiti, a ako ne spomene, mi to nećemo činiti.

A što se tiče običaja, sve je dozvoljeno činiti osim onoga što nam validni i jasni dokazi zabrane. Npr., čovjeku je dozvoljeno da jede, pije, oblači sve što želi osim onoga što je validnim argumentima izuzeto iz te osnove i zabranjeno, kao svinjetina, alkohol i dr


Na osnovu spomenutog, preostaje nam da tvoje pitanje provučemo kroz ovu veliku formulu.

Da li postoje validni i jasni argumenti koji ukazuju na to da je Poslanik nakon namaza činio zajednički zikr ili ga je sâm činio? Da li je preneseno da je on učio nakon namaza dovu, a drugi aminali na njegovu dovu? Da li je učio Fatihu nakon namaza, potirući rukama lice?


Odgovor: Ne postoje validni dokazi da je Poslanik zajedno zikrio sa ashabima, već su zikrili svako za sebe. Ne postoje validni argumenti da je Poslanik učio dovu nakon svakog namaza i da su ashabi aminovali na ono što on kaže. Ne postoje validni argumenti koji ukazuju da je Allahov Poslanik učio Fatihu nakon namaza i nakon toga potirao lice


Allah najbolje zna


Odgovorio: Pezić Elvedin, 5. rabi’ul-evvela 1428. h.g. / 13. 3. 2008. god
GAZIJA is offline

Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu! Željela bih da mi prvo odgovorite na pitanje šta je sehvi-sedžda i kako se čini? Drugo, kako se klanja nafila i kako se zanijjeti, te šta se uči na nafili? Više puta bih klanjala navečer namaz, ali ne znam kako se zanijjeti, to jest poslije jacije, i koju je dovu najbolje učiti navečer? Da li je isto proučiti Kur’an na bosanskom prijevodu i proučiti na arapskom jeziku, i šta se sve uči poslije proučenog Kur’ana i koja dova? Es-selamu alejkum, i da vas Dragi Allah nagradi!



ODGOVOR:

Alejkumus-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Cijenjena sestro, vaše pitanje je naizgled kratko, ali u suštini obuhvata mnogo stvari. Stoga ćemo vam odgovoriti kratko i sažeto.

Što se tiče sehvi-sedžde, tj. šta je i kako se čini: Sehvi-sedžda je sedžda koju klanjač čini prije ili poslije namaza kako bi nadoknadio propust (grešku) koji mu se dogodio u namazu. Ti propusti (greške) dijele se u tri vrste: dodavanje, oduzimanje i sumnja u tačan broj rekata.

Što se tiče načina činjenja, ako se čini prije selama (zato jer je nešto oduzeto u namazu), čovjek učini dvije sedžde donoseći tekbire prilikom odlaska i povratka sa sedžde, a zatim se preda selam. A ako se čini poslije selama (zato što se nešto dodalo), na isti način se učine dvije sedžde, nakon kojih se preda selam po drugi put, bez učenja ''Ettehijjatu''. (Savjet: savjetujem vam da na internetu nađete – to je lahko preko bilo kojeg pretraživača, kao Google, studiju – tekst koju je napisao mr. Semir Imamović o propisima sehvi-sedžde, studiju koja je objavljena na više islamskih web-sajtova, mislim da će vam koristiti.)

Što se tiče nafile, ne postoji nikakav poseban nijjet koji treba da se izgovara riječima kada želite klanjati nafila-namaz, mjesto nijjeta je u srcu i ne izgovara se riječima. Nije preneseno niti od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti od bilo koga drugog iz prvih generacija da su izgovarali nijjet za namaz riječima, a njihova uputa je najbolja uputa. Dovoljno je to što je u vašem srcu da želite klanjati nafilu. Samim tim ste zanijjetili. Preporučeno je da se noćna nafila klanja dva po dva rekjata, tj. da se poslije svaka dva rekjata predaje selam. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: ''Noćni namaz je dva po dva.'' (Buharija i Muslim) Nakon proučene Fatihe nije precizirano šta se uči, bilo šta da proučite od Kur'ana namaz će biti validan, s tim što je preneseno od Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je dugo učio na noćnom namazu. A što se tiče dova koje su preporučene, najbolje je da učite dove prenesene od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer je njemu data jezgrovitost u govoru, a ako ih ne znate, dozvoljeno vam je da učite dovu na jeziku koji vam je najlakši i da tako tražite od Uzvišenog Allaha ono što vam treba.

Što se tiče učenja Kur'ana: Učenje Kur'ana na arapskom jeziku nosi sa sobom, između ostalih, dvije velike koristi. Prva, za svaki proučeni harf čovjek će imati sevap – dobro djelo, kao što je spomenuto u vjerodostojnom hadisu. Druga, u tome je upoznavanje propisa vjere, što je neophodno svakom čovjeku muslimanu. Tako možemo kazati da čovjek ako čita Kur'an – prijevod značenja kur'anskih ajeta, to sigurno nosi sa sobom ovu drugu korist, upoznavanje propisa vjere. Također, čitajući prijevod značenja čovjek može da razmišlja o Allahovim riječima, što je naređeno vjernicima. Zbog svega spomenutog možemo kazati da je veoma korisno da čovjek čita prijevod značenja kur'anskih ajeta. Ali, teško je kazati da je ista nagrada za čitanje prijevoda kao i za učenje Kur'ana na arapskom jeziku. Što se tiče dova koje se uče nakon kur'anske hatme, ne postoji nikakva posebna dova koja se uči nakon hatme Kur'ana.

Pezić Elvedin, prof

PITANJE: Da li je dozvoljeno ženi da uči Kur'an dok je u hajzu?


ODGOVOR: Nema smetnje da žena dok je u hajzu ili nifasu čita knjige tefsira kao i da uči iz Kur'ana bez dodirivanja mushafa na osnovu dva mišljenja učenjaka, koje se smatra ispravnijim.

Šejh Bin Baz, r.h.

Preveo: Muhamed Ikanović

A moje drugo pitanje tiče se gusula, odnosno da li je potrebno neposredno poslije gusula uzimati i abdest prilikom pristupanja namazu ili je gusul sam po sebi dovoljan?

Odgovor: S obzirom da se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uvijek abdestio po redoslijedu spomenutom u ajetu, a i nijjet je uvjet ispravnosti abdesta, ali mnogi ljudi zaborave nijjet za abdest prilikom kupanja, savjetujem da uzmeš abdest za namaz nakon kupanja. Allah najbolje zna!

Elvedin Huseinbašić

Moje prvo pitanje odnosi se na sihr i džinnsko kolo. Naime, moj brat ima problem takve prirode i liječi se već godinu dana, stoga me zanima da li se širkom smatraju zapisi i nošenje takvih zapisa oko vrata? Što se tiče brata, on redovno klanja, praktikuje islam i sunnet....

Odgovor: Zapisi su zabranjeni. Zabranjeno ih je izrađivati i nositi. Međutim, zapisi izrađeni od ajeta, razumljivih dova i Allahovih imena nisu širk, dok su zapisi i talismani od nečeg drugog širk. Liječiti se treba isključivo propisanim rukjama – Kur'anom i dovama. Namaz, prakticiranje islama i sunneta od velike su pomoći u tom smislu. Molimo Allaha da ga podrži.

Elvedin Huseinbašić

Pitanje: Trenutno živim u Austriji. Imam stan koji sam kupio prije nekoliko godina na kredit s kamatom, dok nisam poznavao propise vjere. Saznavši da to nije dozvoljeno, s obzirom da sad praktikujem vjeru, ne znam šta da uradim sa tim stanom? Imam nijjet da ga prodam, a da sebi iznajmim stan za koji ću plaćati kiriju. Šta mi vi savjetujete? Allah vas nagradio svakim dobrom!

Odgovor: Ako nemate gotov novac da isplatite svoj stan, onda je jedino i najbolje rješenje njegova prodaja i iznajmljivanje novog stambenog objekta, baš onako kako ste namjeravali učiniti. Biti podstanar u Allahovom zadovoljstvu preče je i bolje nego živjeti u vlastitom stanu u Allahovoj srdžbi. Koliko će muslimana gorjeti u Vatri zbog betonskih zidina?! Koliko je muslimana prodalo svoj ahiret za prezreni dunjaluk?! Koliko muslimana boravi u objektima na koje se neprestano spušta Allahovo prokletstvo?! Molim Allaha, brate moj, da te sačuva svakog zla i poveća tvoju brižnost prema vjeri. Amin!

mr. Safet Kuduzović

Esselamu alejkum.
1) Da li pri ispuštanju vjetra treba uzeti taharet?
2) Imam problem pri uzimanju abdesta. Kad počnem prati ruke, čini mi se da puštam vjetar i tako se ponovi više puta. Kako da riješim ovu vesvesu?
3) Radim noćnu smjenu u inostranstvu i šef mi ne dā da klanjam. Mogu li klanjati kod kuće prije odlaska na posao i da li je to priznato?
Allah vas nagradio!

1) Prilikom puštanja vjetra ne treba uzeti taharet, niti je to pohvalno. Čak je veliki broj islamskih učenjaka kazao da je to novotarija (bidat), jer ne postoji niti jedan dokaz iz Kur'ana ili sunneta koji ukazuje na to. Kaže poznati učenjak hanefijskog mezheba Mulla Ali El-Kari u svom djelu Fethu babil-inaje:
“Istindža (taharet poslije puštanja vjetra) je novotarija.“
2) To što vam se čini da puštate vjetar je vesvesa, tj. pričinja vam se da vjetar izlazi, a on ne izlazi. Način da se riješite ove vesvese jeste da pomenuti čin uopće ne uzimate u obzir, tj. da nastavite sa činom abdesta ili namaza kao da ništa niste osjetili. Imam Buhari i Muslim u svojim Sahihima zabilježili su hadis u kojem se kaže da se čovjek požalio Allahovom Poslaniku s. a. v. s. da osjeti nešto u namazu, tj. vjetar. Poslanik s. a. v. s. je odgovorio:
„Neka ne napušta namaz dok ne čuje zvuk ili osjeti miris.“
Imam Nevevi u komentaru ovog hadisa ukazao je da se u njemu želi reći da treba biti siguran u puštanje vjetra, pa makar i da se ne čuje zvuk ili osjeti miris, jer nije uvjet da se čuje zvuk ili osjeti miris po konsenzusu islamskih učenjaka.
U ovom hadisu nalazi se jedno veliko pravilo, a to je da čovjek ne uzima u obzir vesvese koje mu se pričinjavaju, nego da nastavlja s radnjama kao da i ne postoji pomenuta vesvesa.
3) Obavljanje pomenutih namaza je neispravno jer po konsenzusu islamskih učenjaka nije dozvoljeno obaviti namaz prije njegovog vremena.
A Allah najbolje zna.
(Fethul-bari 1/285, Šerhu sahihi Muslim 4/272, Fethu babil-inaje 1/166, Kifajetul-ahjar 1/44, El-Insaf 1/113, Sahihu fikhi sunne 1/89, 90, El-Alam bi fevaidi umdetil-ahkam 1/660, Rejsirul-allam 1/73)

hfz. Dževad Gološ
GAZIJA is offline

Pitanje: Esselamu alejkum, kakav je propis što se tiče prekidanja namaza u slučaju nužde nrp. ako sam na kijamu ili rukuu kako da prekinem namaz da li jednostavno da zamolim za oprost i prekinem pa posle toga sve iz početka ili ima poseban propis. Neka vam Allah podari mesto u fidevsima Dženneta inša-Allah.

Odgovor: Ako postoji šerijetski validno opravdanje za prekidanje namaza dovoljno je preselamiti na desnu i lijevu stranu zbgog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ključ namaza je abdest, početak mu je tekbir, a završetak selam.” (Ebu-Davud, 1/15/55, Ibn-Madže, 1/105/224 i Hatib u Tarihu Bagdad, 10/195-196/5339. Hakim i Zehebi tvrde da ovaj hadis ispunjava Muslimove kriterije. Imam Nevevi u El-medžmua, 3/289 i hafiz Ibn-Hadžer u El-fethu, 2/589, ovaj hadis su ocijenili ispravnim. Autentičnost ovoga hadisa potvrđuju imam Rafi‘i, Begavi i Mubarekfuri. Vidjeti: Hulasatul-bedril-munir, 1/111, Šerhus-sunne, 2/184 i Tuhfetul-ahvezi, 1/42. Ovaj hadis, također, prenosi se kod Bejhekija 2/16/2096 i 2/173/2790, kao riječi Ibn-Mesuda (mevkufen), a šejhul-islam Ibn-Tejmijje ga smatra vjerodostojnim. Vidjeti: Sudžudut-tilave, str. 84 od Ibn-Tejmijje.) Ako nema dovoljno vremena da se preselami na obadvije, dovoljno je preselamiti samo na desnu stranu, jer se selam na desnu stranu smatra ruknom namaza za raliku od selama na lijevu stranu koji je sunnet. Ibn-Munzir navodi konsenzus islamskih učenjaka o dozvoli predavanja selama na samo jednu stranu. (Vidjeti: El-idžma, str. 43/61 i El-evsat, 3/223, od hafiza Ibn-Munzira Nejsaburija.) Imam Ed-Davudi tvrdi: "Onaj ko preselami na jednu (desnu) stranu upotpunio je svoj namaz po konsenzusu islamskih učenjaka." (Vidjeti: El-mufhim, 2/204, od imama Kurtubija.) Ako, pak, situacija zahtijeva brzu reakciju dovoljno je srcem zanijetiti prekid namaza ili jednostavno regovati shodno potrebi koju nalaže dotična situacija. Nakon prekida namaza treba iznova zanijetiti namaz, a Allah najbolje zna.

mr. Safet Kuduzović

Pitanje: kako postupiti u odredjenim momentima u porodici,obzirom da u mojoj niko ne obavlja namaz osim mene,a imam 18 god.,mojim roditeljima je josh uvjek malo teshko da se naviknu na neke moje izmene u ponashanju i na neke moje nove navike kako bih rekao...chesto chujem rechenice: "Skrati bradu,morash ovo,morash ono...",stvari koje se chesto kose sa sheri'atom,pa bi moje pitanje bilo,na koji nachin mojim roditeljima prije svih,na najblazhi nachin prici i chiniti da'wu,i objasniti sheri'atske propise,samim tim ne chiniti odredjene prestupe na koje sam primoran,obzirom da,Allah najbolje zna,josh uvjek nisam na tom stepenu da mogu da im kazhem "NECU"...

Odgovor: Hvala Allahu Koji ti je ukazao na prvi put i izbavio te iz tama u kojima se nalazi tvoja porodica. Nema dvojbe da musliman nakon čvrstog prihvatanja Allahove vjere nailaz na razrličita iskušenja, najčešće od strane najbližih. Upravo takav slučaj je bio sa najodabranijim Allahovim poslanikom Muhammedom, sallallahu alejhi ve sellem. Ako vjerovjesnici i poslanici nisu bili pošteđeni ovakvih i još mnogo većih iskušenje neće biti ni oni koji ih slijede. Dakle, treba istrajati na pravom putu i ne pokleknuti pred nedaćama i iskušenjima kojima musliman biva podvrgnut. Ovdje je bitno spojiti dvije komponente: Prva, da musliman bude slijepo pokoran Uzvišenom stvoritelju i da ne gleda hator ljudi. Druga, da se na najljepši način ophodi prema rodbini posebno prema roditeljima i pokuša im objasniti propise Allahove vjere. Nakon toga nije odgovoran kod Allaha, već će biti nagrađen za svoje strpljenje sa rodbinom i tretiraće se kao dobročinitelj prema njima. Nužno je izbjegavati grube izraze, kao: "neću", "ne zanima me", "šta vas briga" i sl., već treba strpljivo, blago i mudro razgovarati s rodbinom koja pri sebi nema osnova praktičnog islama. Na ovu činjenicu aludiraju riječi Uzvišenog: "Onima koji kažu: Gospodar naš je Allah potom ustraju - silaze meleki: 'Ne boj te se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu, koji vam je obećan'". (Fussilet, 30), a Allah najbolje zna.

mr. Safet Kuduzović

PITANJE:
EsSelamu alejkum. Čuo sam da postoji hadis prema kojem je zabranjeno prolaziti ispred klanjača. Mene interesuje da li se to odnosi na prostor na kojem klanjač čini sedždu ili se to odnosi npr. i na tri , pet metara ispred klanjača .


ODGOVOR:
Hvala Allahu u neka je salavat i selam na Muhammeda s.a.v.s.
Postoje mnogobrojni hadisi od Allahovog Poslanika s.a.v.s. koji su zabilježeni u najvjerodostojnijim hadiskim zbirkama, u kojima se jasno i nedvosmisleno zabranjuje prolazak ispred klanjača, u prostoru koji je između njega i sutre-pregrade.
Od Ebu Seida El-Hudrija r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: ''Kada neko od vas bude klanjao neka ne dopusti nikome da prođe ispred njega, i neka ga spriječi ako može, a ako ustraje (u pokušaju da prođe ispred njega) neka mu se usprotivi jer je takav uistinu šejtan''. ( Muslim, br.505)
Imam Buharija je u svome Sahihu naslovio poglavlje riječima:
''Grijeh onoga koji prolazi ispred klanjača'' (Fethul-Bari, 1/ 696).
Pod ovim naslovom Buhari r.h. navodi hadis od Ebu Džuhejma r.a. kojeg je on citirao nakon što je upitan šta je zapamtio od Allahovog Poslanika s.a.v.s. u vezi prolaženja ispred osobe koja klanja, pa je odgovorio: Rekao je Allahov Poslanik s.a.v.s.: ''Da zna onaj koji prolazi ispred klanjača koliki snosi grijeh, bilo bi mu bolje da sačeka i četrdeset prije nego prođe ispred njega''. Nakon ovoga Ebu Nadr (jedan od prenosilaca hadisa) je rekao: Ne znam je li rekao ''četrdeset dana, mjeseci ili godina''. (Buhari, br. 510, Muslim, br. 507)
Zbog toga je u najmanju ruku pohvalno, a po mišljenju nekih učenjaka i obavezno, (poput Imama Ahmeda, Ševkanija, učenjaka zahirijskog mezheba i drugih) da osoba koja obavlja namaz, ispred sebe postavi sutru- pregradu koja će najmanje biti u visini podlaktice, o čemu također postoji veliki broj hadisa. Rekao je Allahov Poslanik s.a.v.s.: '' Kada neko od vas bude klanjao, neka klanja prema sutri i neka joj se što više približi, kako mu šejtan ne bi prekinuo namaz''. (Ebu Davud br. 695, od Ebu Seida El-Hudrija r.a. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim. Vidjeti: Sahihul-Džami' br. 651)
Kada klanjač obavlja namaz iza pregrade sve što prođe ispred nje, neće mu štetiti. Rekao je Allahov Poslanik s.a.v.s.:
''Ako neko od vas ispred sebe postavi pregradu koja je visine zadnjeg dijela sedla, neka klanja i neka se ne osvrće ko će proći ispred nje''. (Muslim, br. 499, Tirmizi, br. 335 i drugi, od Musa b. Talhe od njegovog oca). Visina sedla je otprilike dužine jedne podlaktice.
Iz ovog hadisa se jasno zaključuje da nije grijeh prolaziti ispred pregrade koju je sebi klanjač postavio. Ako ipak klanjač ne bude imao nikakvu sutru ispred sebe, a neko bude prolazio ispred njega na udaljenosti koja je veća od tri podlaktice, kao što je to otprilike formulisano u pitanju, u tome inšallah nema grijeha. Ovo se može zaključiti na osnovu predaje koju bilježi Buhari u svome Sahihu od Nafie da je Abdullah b. Omer klanjao u Kabi udaljen oko tri podlaktice od njenog zida jer ga je Bilal r.a. obavijestio da je Poslanik s.a.v.s. tako činio. (Buhari, br.506) Imam Ibn Hazm r.h. je u vezi ovog pitanja rekao: '' Onaj ko prođe ispred klanjača na razdaljini većoj od tri podlaktice, takav nije grješan, a klanjač nema pravo da ga u tome spriječi, a ukoliko prođe ispred klanjača na udaljenosti od tri podlaktice ili manje od toga, takav je grješan, osim ako je sutra klanjača manja od tri podlaktice, tada prolaznik ne snosi grijeh. (El-Muhalla 4/186)
Još je bitno napomenuti, da ukoliko se klanja namaz u džematu, imam biva sutra čitavom džematu, tako da je dozvoljeno prolaziti između safova, odnosno ispred samih klanjača. Na ovo upućuje predaja Abdullaha b. Abbasa r.a. u kojoj on za sebe kaže da je prošao između safova dok je Poslanik s.a.v.s. klanjao na Mini, i da nakon toga niti Poslanik s.a.v.s., niti niko od ashaba nije osudio njegov postupak. (Buhari, br.493) Na osnovu ove predaje Imam Buhari je u svome Sahihu naslovio poglavlje po imenu: '' Sutra imama je ujedno i sutra onih koji su iza njega''. (Fethul-Bari, 1/680)
A Allah Uzvišeni najbolje zna.


Odgovorio: Amir Durmić, profesor islamskog prava(fikha)
GAZIJA is offline

Pitanje:

Mozete li mi potvrditi to i jos usput da vas pitam dali je igdje upotpunosti opisani Meleci i Sejtani..Evo recimo ja nisam znao da meleci imaju krila dok nisam
jednom procitao da je Muhamed a.s kada je ulazio u prostoriju u kojoj je umirao ashab jedan uceni,da je toliko u sobi bilo Meleka da nije mogao uci dok jedan melek nije pomaknuo desno krilo..I dali su slicni Meleci i sejtani po biblijskom opisu kako su oni to nacrtali ih i opisivali.Zelim da vam se Zahvalim jer uz pomoc vas ja svoje znanje sirim i svaki odgovor mi je nesto novo za uciti i znati..

Lijep sellam.

Odgovor:

"POSLANIK VJERUJE U ONO STO MU SE OBJAVLJUJE OD GOSPODARA NJEGOVA,A I VJERNICI, 'SVAKI VJERJE U ALLAHA, I MELEKE NJEGOVE, I KNJIGE NJEGOVE, I POSLANIKE NJEGOVE: 'MI NE IZDVAJAMO NI JEDNOG OD POSLANIKA NJEGOVIH."
(El Bekare 285)

Kako vjerovati u meleke?

Prenosi Sujuti od Bejhekija u knjizi Su'abul-iman da je rekao: "Iman u meleke se sastoji od sljedeceg:
- vjerovanje u njihovo postojanje
- da im damo ono mjesto koje im pripada tj.da vjerujemo da su oni Allahovi robovi i stvorenja kao sto su ljudi i dzini.
- priznanje da medju njima ima izaslanika koje Allah salje onome kome On hoce od ljudi."

Njihove osobine i moci

Vec smo naveli hadis od Ajse r.a. u kojem se kaze da su meleki stvoreni od nura (svjetlosti) i Kur'anski dokaz da su meleki stvoreni prije covjeka, te nema potrebe za ponavljanje istih. Posto su meleki skrivena bica njih je nemoguce vidjeti u stvarnom obliku, a izuzetak je nas Vjerovjesnik koji je Dzibrila vidjeo dva puta u njegovom pravom liku. U Kur'anu se kaze:
"On ga je i drugi put vidjeo,kod Sidretul-munteha,kod kojeg je Dzennetsko prebivaliste." (En Nedzm 13,15)

Krila meleka

Znamo da meleki posjeduju krila jer nas je o tome obavijestio Uzviseni u Svojoj Knjizi: "Hvaljen neka je Allah, Stvoritelj nebesa i zemlje, koji meleke sa po dva, tri i cetiri krila cini izaslanicima. On onome sto stvara dodaje sta hoce. On uistinu sve moze." (Fatir 1)

Ljepota meleka

Allah je meleke stvorio u ljepom i plemenitom obliku, pa za Dzibrila kaze: "Uci ga jedan ogromne snage,razboriti,koji se pojavio u liku svome." (En Nedzm 5,6)
Stoga u nasem narodu kada je neki insan obdaren ljepotom porede ga sa melekom plemenitim. Nije poznato da postoji slicnost u izgledu i liku meleka i ljudi.

Raznolikost u izgledu i velicini

Nisu svi meleki isti u svom izgledu i velicini,a ni po polozaju kod svog Gospodara, jer se u hadisu koji se prenosi od Rafi'a ibn Rafi'a kaze da je dosao Dzibril Poslaniku a.s. i rekao: "Na kojem stepenu su kod vas ucesnici Bedra?" On odgovori: "Smatramo da su od najboljih muslimana." Dzibril rece: "Isti je slucaj i sa melekima koji su ucestvovali na Bedru." (Buhari)
Meleki, rekli smo, nemaju pola, zatim ne jedu i ne piju i ne dosadjuju se jer Allah, dz.s. kaze: A ako oni nece da te poslusaju-pa,oni koji su kod Gospodara tvoga hvale Ga i nocu i danju,i ne dosadjuju se." (Fussilet 38)

Prebivaliste meleka

Dom i prebivaliste meleka su nebesa jer Uzviseni kaze: "Gotovo da se nebesa raspadnu jedna iznad drugih!A meleki velicaju i hvale Gospodara svoga." (Es sura 5)
Meleki nekad silaze na zemlju zbog zadatka koji im se povjeri, a znamo i da se u noci Lejletul kadr njihov broj silaska na zemlju uveca.

Broj meleka

"A VOJSKE GOSPODARA TVOGA SAMO ON ZNA." (El Muddesir 31)

Smrt meleka

Meleki umiru poput ljudi i dzinna jer je Uzviseni rekao: "I u rog ce se puhnuti,i umrijet ce oni na nebesima i oni na zemlji,ostace samo oni koje bude Allah odabrao...." (Ez Zumer 68)

Da li ce neko umrijeti od njih prije puhanja u rog ne znamo, i o tome ne mozemo polemizirat, i jer ne postoje kur'ansko-hadiski tekstovi koji bi to potvrdili ili negirali.

Molim Allaha s.w.t. da meleki budu uz nas i podsticaju nas na cinjenje dobrih djela. Molim Ga da u casu smrti nase usne izgovaraju kelime i sehadet, a oci ugledaju plemenite, mirisne meleke u bijelom koji ce preuzeti nasu dusu. AMIN! AMIN! AMIN!

ETICKE OSOBINE MELEKA

1. Meleki su casni i cestiti

Uzviseni ALLAH je meleke opisao kao cestite i casne,spominjujuci ih u svojoj knjizi u suri ABESE 15-16 ajet:“U RUKAMA PISARA CASNIH,CESTITIH“.
Djela i ponasanje meleka su plemeniti,casni i lijepi.Njihov ahlak je cestit,cist i potpun.

2. Stid meleka

O stidu kao djelu ahlaka meleka nas obavjestava Poslanik s.a.s.v.Navodi se da je Poslanik s.a.s.v rekao za Osmana r.a. :“Zar da se ne stidim covjeka kojeg se stide meleki?“.(Muslim)

Odgovor pripremio Prof. Jasmin Djanan

Pitanje

Esselamualejkum ve rahmetullahi ve bere katuhu!

Da li je dozvoljeno crtati bica, zivotinje i slicno sa svojim djetetom da to upozna? Neka vas Allah dz.s. nagradi.

Esselamualejkum ve rahmetullahi ve bere katuhu!

Odgovor

Ve alejkumusSelam,

Sto se tice crtanja mrtve prirode,nema razilazenja medju islamskim ucenjacima da je to dozvoljeno.Ali ostaje spor oko crtanja likova,koji imaju dusu u sebi,jer pod isto pitanje potpada I fotografisanje.

Fotografisanje fotoaparatom dozvoljeno je kada za to postoji potreba imajući u vidu sljedeće:

a) takvo fotografisanje liči na ogledanje u ogledalu, a znamo da su se Poslanik, s.a.v.s, i njegovi ashabi ogledali u ogledalu. Jedina razlika je što fotografija ”zadrži sliku poslije ogledanja”;

b) kod takvih fotografija nema mijenjanja Allahovih, dž.š, stvorenja (zbog toga je zabranjeno da fotograf vrši neke intervencije na slici, da bi osobu uljepšao i tome slično);

c) hadisi u kojima se govori o tome da su prokleti musavvirini, odnose se na one koji crtaju, vajaju i tome slično, jer crtanjem i vajanjem čovjek pokušava da stvara kao što Stvoritelj stvara, dok to kod slikanja aparatom nije slučaj.

Što se tiče držanja fotografije radi uspomene nadam se da za to nema smetnje pod uslovom:

a) da bude u zatvorenom albumu;

b) da se toj fotografiji ne posvećuje posebna pažnja koja može prerasti u obožavanje. Slika ne smije biti na mjestu koje predstavlja vid počasti toj slici (kao npr. da bude obješena na zidu), kako ne bi došlo do obožavanja iste. Muslim je jedno poglavlje u svojoj zbirci hadisa naslovio: O zabrani crtanja slike živog bića i zabrani korištenja nečega na čemu ima slika, kao što je prostirka i slično, a koja nije ponižena (tj. na mjestu koje će za nju biti ponižavajuće) i o tome da meleki, neka je na njih selam, ne ulaze u kuću u kojoj ima slika ili pas.” (Sahihu Muslim, 3/1664.) Poslanik, s.a.v.s, kada je na vratima Aišine, r.a, sobe vidio zastor na kom je bila nacrtana slika živog bića, strgnuo ga je i ona je poslije od toga napravila jednu ili dvije jastučnice. (Sahihu Muslim, ”Kitabul-libasi vez-zine”).

c)Još treba napomenuti da osoba kada se fotografiše treba biti propisno obučena, dakle onako kako se može pojaviti na javnom mjestu.

d)Da se ima neki iznimno vazan povod za slikanje (pasos,licna,vozacka,bolesno dijete kojem trebaju donacije za operaciju,vatrom unesrecena porodica I sl.)
U svakom slučaju, treba voditi računa da se čovjek ne fotografiše iz hobija, nego kada ima potrebu da zabilježi neki značajan trenutak. Uz to treba voditi računa da u tome ne pretjeruje. Onoga trenutka kada fotografisanje bude korak ka haramu i ono samo postaje haram, a Allah, dž.š, najbolje zna.

Nije dozvoljeno crtanje nit pravljenje likova jer će onom ko to bude radio biti rečeno na Sudnjem danu da to oživi. Prenosi ibn Abbas da je rekao Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem: « Ko bude nacrtao sliku na dunjaluku bit će mu rečeno na Sudnjem danu da joj udahne dušu, a neće biti u stanju. « (Buharija)

Alija radijallahu anhu prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem tražio od njih da sruši svaki kip na koji naiđe i da poravna svaki uzdignuti kabur,…» (Ahmed)

Obzirom da se radi o djeci i njihovim igrama, nema poteškoće da se igraju praveći figure(npr.snješka), ali da ne upotpunjavaju njegov lik očima i sličnim.

Preneseno je od Allahova Poslanika sallallahu alejhi we sellem,da je vraćajući se iz bitke na Tebuku ušao u sobu Aiše radijallahu anha i vidio njene lutke, pa je upitao šta je ovo? Rekla je:to su moje kćerke, pa je između tih igrački vidio čudnog konja. Upitao je šta je to? a ona mu je objasnila da je to konj sa krilima poput onoga što je imao Sulejman alejhis-selam. Poslanik sallallahu alejhi we sellem se na to nasmijao.(Ebu Davud i Nesaija )

Da je bilo zabranjeno Poslanik sallallahu alejhi we sellem bi to sigurno pojasnio. Ali islamski učenjaci kažu da igračke koje je pravila Aiša radijellahu anha nisu imale potpun izgled, oči, nos i sl. ali se jasno pojašnjava da je pravila figure a nema nikakve razlike između vece ili manje figure kojom se igra. Osim ako se lik veže za neki nevjernički običaj, onda bi to trebalo iz toga razloga izbjegavati.

A ALLAH NAJBOLJE ZNA !

Prof. Jasmin Djanan